Ako se danas otvori bilo koji portal o zdravlju, prehrani ili wellnessu, velika je vjerojatnost da će se negdje spomenuti mikrobiom. Često u istom dahu s probioticima, detoxima, “dobrim bakterijama” ili brzim rješenjima za probavu i imunitet. Zbog toga se lako stekne dojam da je mikrobiom još jedan u nizu trendova koji će, poput mnogih prije njega, za nekoliko godina biti zamijenjen nečim “novijim”.
Problem s tom pretpostavkom je jednostavan: mikrobiom nije nastao kao marketinški koncept, niti je otkriven zato što je netko tražio novu stvar za prodati. Mikrobiom je u fokus došao jer je znanost, tek relativno nedavno, dobila alate za njegovo ozbiljno proučavanje.
Drugim riječima, mikrobiom nije trend. Trend je tek način na koji o njemu pričamo.
Mikrobiom postoji koliko i mi
Ljudi žive u simbiozi s mikroorganizmima otkako postoje. Bakterije u crijevima nisu “dodatak” tijelu, nego sastavni dio biološkog sustava. Procjene govore da u ljudskom tijelu postoji približno jednak broj bakterijskih i ljudskih stanica, a njihov ukupni genetski potencijal višestruko nadmašuje ljudski genom.
Ono što se promijenilo nije mikrobiom, nego naše razumijevanje njegove uloge.
Prijelomni trenutak dogodio se početkom 2000-ih, razvojem metoda sekvenciranja DNK koje su omogućile analizu mikroorganizama bez potrebe za njihovim uzgojem u laboratoriju. Projekti poput Human Microbiome Project (NIH, SAD) otvorili su vrata potpuno novom području istraživanja.
Od tada se mikrobiom više ne promatra samo kao pasivni “stanar”, već kao aktivan regulator brojnih procesa u tijelu.
Zašto se mikrobiom sada povezuje sa svime?
Jedan od razloga zašto mikrobiom danas izgleda kao da je “svugdje” leži u njegovoj stvarnoj biološkoj ulozi. Istraživanja su pokazala da crijevni mikrobiom sudjeluje u:
-
razgradnji prehrambenih vlakana i proizvodnji kratkolančanih masnih kiselina
-
razvoju i regulaciji imunosnog sustava
-
održavanju crijevne barijere
-
signalizaciji prema mozgu putem živčanih, hormonskih i imunoloških putova
Pregledni rad objavljen u Nature Reviews Gastroenterology & Hepatology naglašava da mikrobiom djeluje kao metabolički organ, iako formalno nije organ u klasičnom smislu.
Zbog toga se mikrobiom pojavljuje u kontekstu probave, imuniteta, mentalnog zdravlja, metabolizma, pa čak i odgovora na stres. To ne znači da mikrobiom “uzrokuje sve”, nego da sudjeluje u mreži međusobno povezanih sustava.
Znanost ide sporije od industrije
Važno je napraviti jasnu razliku između onoga što znanost trenutno zna i onoga kako se mikrobiom često predstavlja u popularnim narativima.
Znanost o mikrobiomu je:
-
kompleksna
-
Spora
-
često kontradiktorna
-
izrazito individualna
Industrijski narativ, s druge strane, traži jednostavne poruke: dobra vs. loša bakterija, jedan proizvod, jedno rješenje.
Mnoge ozbiljne studije, uključujući radove objavljene u Cell, Gut i The Lancet, upozoravaju da ne postoji univerzalni “zdravi mikrobiom”. Ono što je povezano s dobrim ishodima kod jedne osobe, kod druge može biti neutralno ili čak nepoželjno.
To je jedan od razloga zašto mikrobiom ne bi trebao biti shvaćen kao trend, već kao područje koje tek ulazi u svoju zrelu fazu istraživanja.
Mikrobiom i moderna svakodnevica
Ako mikrobiom postoji oduvijek, zašto se o njemu sada toliko govori?
Jedan od odgovora leži u tome što se okruženje u kojem mikrobiom djeluje dramatično promijenilo u vrlo kratkom vremenu.
-
prehrana s manje vlakana i raznolikosti
-
veća izloženost ultraprerađenoj hrani
-
česta uporaba antibiotika
-
kronični stres
-
poremećen ritam sna i obroka
Studije pokazuju da ljudi u industrijaliziranim društvima imaju znatno manju raznolikost crijevnog mikrobioma u usporedbi s tradicionalnim populacijama. Istraživanja Sonnenburga i suradnika sugeriraju da se dio te raznolikosti možda više nikada neće spontano vratiti bez svjesnih promjena u načinu života.
U tom kontekstu, interes za mikrobiom nije pomodnost, nego posljedica promjena koje osjećamo u vlastitom tijelu.
Zašto “briga o mikrobiomu” često zvuči pogrešno
Jedan od problema popularne komunikacije jest ideja da se mikrobiom može “popraviti” kratkoročnim intervencijama. Znanost zasad pokazuje da mikrobiom reagira na promjene, ali se najstabilnije mijenja kroz ponavljane obrasce, a ne kroz nagle rezove.
Drugim riječima, mikrobiom pamti navike.
Radovi objavljeni u Science i Nature pokazuju da se sastav mikrobioma može promijeniti u roku od nekoliko dana, ali se isto tako brzo može vratiti u prethodno stanje ako se okoliš ne promijeni dugoročno.
To je još jedan razlog zašto mikrobiom nije trend. Trendovi traže brzinu. Mikrobiom traži kontinuitet.
Mikrobiom kao ogledalo načina života
Možda najvažnija stvar koju znanost o mikrobiomu trenutno nudi nije konkretan protokol, već novi način razmišljanja o zdravlju.
Mikrobiom reagira na:
-
ono što se jede
-
kako se jede
-
koliko se spava
-
koliko se tijelo izlaže stresu
-
koliko je okolina raznolika
Zato se mikrobiom sve češće promatra kao ogledalo svakodnevnih odluka, a ne kao izolirani sustav koji treba “popraviti”.
U tom smislu, interes za mikrobiom nije prolazni val, nego dio šire promjene u razumijevanju zdravlja kao procesa, a ne stanja.
Za one koji žele znati više
-
Human Microbiome Project (NIH)
-
Sonnenburg & Sonnenburg, The Good Gut + znanstveni radovi (Cell, Nature)
-
Thursby & Juge, Nature Reviews Gastroenterology & Hepatology: Introduction to the gut microbiota
-
Lynch & Pedersen, The American Journal of Clinical Nutrition: The human intestinal microbiome in health and disease